Što je sindrom karpalnog kanala?


Sindrom karpalnog kanala je stanje koje izaziva tupost, bol i trnjenje u području šake, prstiju i ruke. Ako se ne tretira na vrijeme, može dovesti do smanjene funkcionalnosti mišića ruke i prstiju, kao i tuposti i neosjetljivosti prstiju i dlanova. Uslijed toga, pojavljuje se nespretnost, a pacijenti se žale na ispadanje stvari i smanjenu mogućnost rada i kvalitetnog obavljanja svakodnevnih radnji rukom.

 karpalni kanal

Ovo neugodno stanje, srećom, može se jednostavno izliječiti malim kirurškim zahvatom koji u Poliklinici Bagatin obavljamo ambulantno.

Sindrom karpalnog kanala obično se prvo zamijeniti noću. Pacijent se može probuditi usred noći s potrebom da otrese šaku ili zapešće uslijed neugodnog osjeća utrnuća ili bola prva tri prsta ili cijele šake.

Ako se stanje ne tretira, simptomi se pogoršavaju, pa pacijenti mogu početi zamjećivati simptome i tijekom dana.

Tipični simptomi uključuju bol, žmarce, osjećaj žarenja, peckanja, grčeve i noćnu ukočenost zgloba. Ponekad se pacijenti žale na nateknuće prstiju i šake, iako nateknuće realno nije prisutno.

karpalni kanal

Ruka postaje manje pokretljiva, a pacijent primjećuje kako ne može čvrsto i sigurno primiti manje predmete ili obaviti drugu vrstu posla.

S vremenom se može razviti i atrofija mišića, posebno u bazi palca, kao i gubitak osjeta. Pacijenti mogu izgubiti osjećaj za prepoznavanje topline i hladnoće, pa se lako mogu opeći i zaraditi neugodne i opasne opekline.

 

Uzroci razvoja sindroma karpalnog kanala

Karpalni kanal je uski prolaz u bazi dlana, zatvoren malim kostima zapešća, koje zovemo karpalne kosti. Na vrhu kanala je čvrsta ovojnica vezivnog tkiva. Ovaj kanal štiti medijalni živac i mišiće koji upravljaju prstima.

Ako dođe do sužavanja karpalnog kanala ili tkiva nateknu – dolazi do pritiska na medijalni živac. Karpalni kanal nije elastičan niti fleksibilan, pa se ne  može proširiti u slučaju potrebe, nego nateknuta tkiva vrše pritisak na živac, mišiće i ostala tkiva u karpalnom kanalu..

Isprva pacijent primjećuje neugodne senzacije peckanja, utrnuća ili boli, ali u poodmaklom stadiju može doći do prestanka opskrbe živca i tkiva kisikom i hranom, što rezultira gore nabrojanim simptomima.

Nateknuće tkiva u karpalnom kanalu može biti posljedica mnogobrojnih stanja u organizmu kao što su dijabetes, reumatoidni artritis, tumor ili cista u području karpalnog kanala, menopauza ili trudnoća uslijed koje se nakuplja voda u organizmu, kao i različita oboljenja i sindromi.

Čest uzrok sindroma karpalnog kanala je i preopterećenje tetiva uslijed određenih repetitivnih radnji.

rad na tipkovnici

Najčešće se radi o posljedicama rada na tipkovnici, čišćenja, dizanja utega, bacačkih disciplina u atletici, zidarskih poslova, masiranja i slično.

 

Važnost ispravne dijagnostike

Ispravna dijagnostika sindroma karpalnog kanala iznimno je bitna, jer je važno isključiti izvor problema u bolestima i stanjima koje smo gore naveli, ali i u problemima s vratnom kralježnicom, koji također mogu davati vrlo slične simptome sindromu karpalnog kanala.

Sindrom karpalnog kanala uvijek se javlja kod odraslih, a tri je puta češći kod žena nego kod muškaraca, budući da su žene tipično sitnije građe, pa je i karpalni kanal u start uži.

Ovaj sindrom najčešće pogađa obje šake, ali dominantna šaka (kod dešnjaka desna, kod ljevaka lijeva) često ima izraženije simptome.

 

Metode liječenja

Za ublažavanje početnih simptoma obično se koriste lijekovi, najčešće nesteroidni antireumatici (voltaren, ibuprofen, aspirin), a ako nema poboljšanja, liječnik može propisati i liječenje steroidima i to tipično injekcijom izravno u karpalni kanal.

dr. Johann Nemrava

Osim lijekova, sindrom karpalnog kanala osobito u ranoj fazi, može se donekle uspješno tretirati imobilizacijom ručnog zgloba, što ponekad pacijentima donosi olakšanje noću.

Fizioterapija je često propisivana metoda liječenja, a koristi kako bi se smirilo simptome sindroma karpalnog kanala, a zatim i poboljšalo rastezljivost tetiva i fleksibilnost šake.

Rehabilitacija karpalnog kanala vrši se nizom sofisticiranih uređaja, kao što su elektroterapija, ultrazvuk, pulsna magnetoterapija i elektrostimulacija. Na kraju, tu su i vježbe istezanja pod vodstvom i nadzorom fizioterapeuta.

U slučaju pojave sindroma, potrebno je uvesti promjene u načinu rada ili rekreacije, kako bi se zglob manje izlagao ponavljajućim i opterećujućim položajima. Na primjer, ako puno radite za računalom, svakako nabavite ergonomskog miša i uvedite redovite pauze u kojima ćete omogućiti ruci rastezanje i odmor.

 

Operacija – pouzdana i učinkovita metoda liječenja sindroma karpalnog kanala

Ipak, u poodmakloj fazi ili u slučaju kad konzervativne metode liječenja ne donose olakšanje, liječnik može propisati jednostavan i siguran kirurški zahvat koji će stvoriti više prostora u karpalnom kanalu i time mehanički ukloniti pritisak ne živac.

Tijekom operacije u lokalnoj anesteziji kirurg presijeca karpalni ligament i time stvara 24% više volumena u karpalnom kanalu. Time pritisak nestaje i vraća se normalno funkcioniranje živca i mišića prstiju i šake.

Istraživanja kažu kako je ova operacija iznimno učinkovita – donosi olakšanje u više od 95% slučajeva i uz komplikacije koje se javljaju kod manje od 3% pacijenata.

Sve detalje o načinima kako kirurškim putem liječimo sindrom karpalnog kanala u Poliklinici Bagatin možete saznati ovdje.

 

Oporavak

Pacijenti kažu kako se već nakon operativnog zahvata osjećaju bolje, jer simptomi većinom nestaju odmah, ali do potpunog oporavka može proći i nekoliko mjeseci.

Koliko vremena treba za potpuni oporavak ovisi o vremenskom rasponu od pojave simptoma do operacije. Ako nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma do operacije, velika je šansa da će većina simptoma nestati odmah nakon zahvata.

U slučajevima kada je od pojave simptoma do operacije prošlo više vremena, za nestanak simptoma utrnulosti i slabosti šake potrebno je između dva i šest mjeseci.

Ipak, iako se poboljšanje može osjetiti relativno brzo, do povratka pune snage stiska i potpunog oporavka proći će između četiri i deset mjeseci, ovisno o stadiju u kojem je poduzet kirurški zahvat.

Zato je važno na vrijeme prepoznati i čim prije operativnim zahvatom liječiti sindrom karpalnog kanala. Brza i pravovremena reakcija znači puno bolji ishod operacije i brži oporavak.

 

Prevencija razvoja sindroma karpalnog kanala

U riziku od razvoja sindroma karpalnog tunela su svi ljudi koji učestalo rade za računalom, bave se manualnim poslovima, čišćenjem, zidanjem ili se bave dizanjem utega i sličnim napornim aktivnostima.

Zato je važno prevenirati razvoj ovog neugodnog oboljenja.

Najvažniji korak prevencije je često istezanje ruku u pauzama repetitivnih radnji na računalu, na strojevima i slično.

rad na računalu

Uzmite kratku pauzu svakih 10-15 minuta, a svakih 20-60 minuta predahnite uz kratko istezanje ruku, dlanova, prstiju i zglobova.

Važno je paziti da je položaj ruku tijekom rada što ugodniji i prirodniji, te da ne vrši kontinuiran pritisak na šaku i zglob šake.

Koristite ergonomsku opremu u svom poslu i u svojim slobodnim aktivnostima.

Vježbanje i zdravo kretanje preporuka je za očuvanje zdravlja svih naših dijelova tijela, a karpalni tunel nije iznimka.

Ako ste primijetili simptome sindroma karpalnog kanala, ili vam je ovo stanje već dijagnosticirano, obratite se našem timu s povjerenjem.

 

Raspolažemo najsuvremenijim dijagnostičkim uređajima uz pomoć kojih naši stručni i dobro educirani liječnici mogu postaviti ispravnu dijagnozu, a zatim vam i pomoći u pravovremenom liječenju ovog neugodnog sindroma.

Dr. Johann Nemrava, specijalist opće kirurgije

Doktor Johann Nemrava završio je medicinski fakultet u Rijeci, a specijalizaciju iz opće kirurgije u Zagrebu u Kliničkim bolnicama „Merkur“ i „Dubrava“. Tijekom specijalističkog usavršavanja, završava doktorski studiji na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu i stječe naziv doktora znanosti u području bioloških znanosti. Autor je i koautor nekoliko znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima, a sudjeluje i u raznim znanstvenim projektima.

Meni