Istine i mitovi o rekonstrukciji grudi


U mjesecu borbe protiv raka dojke često se govori o prevenciji, no rijetko se spominje što napraviti kada je bolest već nastupila ili kada je dojka već odstranjena. Tumor ili karcinom dojke u žena jedna je od najčešćih karcinoma današnjice, a izuzetno je zabrinjavajuća činjenica da se tumor javlja u sve mlađoj i mlađoj životnoj dobi, ponekad čak i kod djevojaka mlađih od 20 godina, osobito u slučajevima kada je netko od ženskih bližih članova obitelji također bolovao od karcinoma dojke. 

S našim smo doktorom dr. Dinkom Bagatinom napravili jedan intervju upravo na temu rekonstrukcije dojke i mastektomije gdje smo ga zamolili odgovore na sva najčešća pitanja prikupljena od strane pacijentica. 

  • Zbog čega se još uvijek velik broj žena ne odlučuje na kiruršku rekonstrukciju? Koje su njihove bojazni? 

Ono što znamo je da se kod 1 do 8 žena u SAD-u kroz život razvije karcinom dojke, od čega samo 23% žena zna za široki raspon rekonstrukcijskih opcija koje su im dostupne. 

Ono što nam mora biti primarni cilj je povećati znanje pacijentica o karcinomima dojke te o mogućnostima rekonstrukcije nakon operacija. Moramo pomoći ženama da razumiju koje su njihove opcije. 

Ovdje su važne priče o nadi, hrabrosti i mogućnostima rekonstrukcije iz perspektive pacijenata i liječnika, pritom mislim na iskustva pacijenata, ali i liječnika koji se bave rekonstrukcijama dojki. 

Neupućenost je još uvijek glavni razlog zašto se mali broj žena odlučuje za rekonstrukciju nakon karcinoma dojke. Siguran sam da postoje i predrasude vezane uz sami zahvat rekonstrukcije. 

Najčešće žena, nakon tako teške bolesti, ne želi prolaziti kroz nikakve druge dodatne zahvate. 

Rekonstrukcija se, također, ponekad čini kao nešto prekomplicirano i kao nešto što možda ženama neće dati onakav rezultat kakav bi željele. Znam da žena želi samo da bolest prođe i smatra da je nakon izlječenja preumorna od svega. 

  • Postoje li neki mitovi o rekonstrukciji koje bi voljeli razbiti? 

Da, naravno, nekoliko ih je! Prvi mit je da se rekonstrukcija grudi može napraviti samo nakon mastektomije (uklanjanja cijele dojke) što nije istina. 

Ona se može napraviti u isto vrijeme kada i mastektomija, što je i preporuka u situacijama kada se može. Naravno, to nije moguće u svim slučajevima i dijelom može ovisiti i o terapiji koja se planira nakon zahvata. Ali pacijentice trebaju imati ovu informaciju. 

Drugi mit koji bih spomenuo je da su implantati za grudi jedina mogućnost za rekonstrukciju dojke. Istina je da nisu. 

Treba znati da su jedna od opcija, ali i da uz tu opciju postoji još i kombinacija implantata i vlastitog tkiva kao i rekonstrukcija vlastitim tkivom s leđa, trbuha, stražnjice ili natkoljenice. 

Nadalje, mit je da rekonstrukcija grudi nije opcija kada je radijacija dio tretmana karcinoma dojke. 

Često se u ovom slučaju preporučuje kasnija rekonstrukcija grudi da se smanji rizik od komplikacija. Spomenuo bih još i mit koji kaže da rekonstruirana dojka mora izgledati neprirodno. 

Ovo može biti slučaj kod nekih rekonstrukcija, kao i kod pacijentica koje žele imati umjetni ‘augmentirani’ izgled. Rekonstrukcija vlastitim tkivom može u nekim slučajevima dati prirodniji izgled. 

  • Koliko smo daleko napredovali u tom području? Obavlja li se taj postupak jednako danas kao i prije10 godina? 

Napredak je uvijek prisutan kod nas, kao i i u svijetu u smislu korištenja svih naprednih tehnika koje koriste i drugi, a koje su se pokazale kao dobre kod rekonstrukcije dojke. 

Cilj rekonstrukcije je vratiti izgled sličan normalnom obliku, izgledu i veličini nakon uklanjanja dojke. Same tehnike su se poboljšale, kao i materijali koji se koriste. Smatram da smo u Hrvatskoj na istoj razini kao što su i, recimo, u SAD-u. 

  • Na koje načine se rekonstrukcija grudi izvodi? Možete li kratko opisati postupak? 

Rekonstrukcija grudi obično uključuje više zahvata koji se izvode u stadijima; može početi u vrijeme mastektomije ili se može odgoditi za neko kasnije vrijeme. 

Dijeli se u dvije vrste – rekonstrukcija grudi bazirana na implantatima i rekonstrukcija bazirana na vlastitom živom tkivu (režnjevima). U prvom slučaju, s implantatima, prvi korak je mastektomija, odnosno, uklanjanje cijelog tkiva dojke, a zatim se odmah radi rekonstrukcija grudi implantatom koji zamjenjuje izgubljeno tkivo dojke. 

U sljedećem aktu dojka se još dorađuje, točnije, stvara se nova bradavica, dodaje se još volumena u smislu fat graftinga i slično. 

Druga opcija je uzimanje vlastitog živog tkiva iz jedne regije na tijelu i korištenje tog tkiva za rekonstrukciju dojke. 

Govorimo o opciji rekonstrukcije s vlastitim tkivom koje se, također, može kombinirati s implantatom. 

  • Postoji li rok trajanja implantata? 

Preporuka je da se implantati zamijene nakon 10 do 15 godina. Ali ako je sve u redu i pacijenti nemaju nikakvih problema s njima, što utvrđujemo na redovitim kontrolama, mogu se ostaviti i duže vremena. 

  • Ukoliko je pacijentici odstranjena jedna dojka, morate li raditi kirurške zahvate i na drugoj, zdravoj dojci kako bi dojke izgledale jednako? 

Naravno, uvijek je preporuka da se adekvatni tip korekcije napravi na drugoj dojci. 

To može biti podizanje, podizanje i smanjenje, kao i podizanje i povećanje druge dojke. Sve ovisi o tome kolika je asimetrija dojki nakon rekonstrukcije bolesne dojke. 

  • Postoje li pacijentice koje biste odbili za kiruršku rekonstrukciju grudi? Tko predstavlja dobrog kandidata za rekonstrukciju? 

Većina pacijentica je dobar kandidat za rekonstrukciju, samo je pitanje koja je najbolja tehnika za njihovu rekonstrukciju. 

Tko nije dobar kandidat? Spomenuo bih ovdje da pušenje smanjuje cirkulaciju u ostatnom tkivu dojke i znatno povećava mogućnost komplikacija za 2 do 3 i više puta. 

  • Kada se podvrgnuti zahvatu? Koliko bi vremena trebalo proći nakon mastektomije? 

Najbolje bi bilo podvrgnuti se zahvatu odmah kada se radi i mastektomija, ali naravno to nije uvijek moguće. 

Razloga zašto se zahvat ponekad radi nakon nekog vremena je i dodatna terapija koju je potrebno uzimati nakon operacije, npr. zračenje dojke ili uznapredovala bolest dojke. 

  • Koji su rizici povezani s kirurškom rekonstrukcijom grudi? 

Kao i kod svakog drugog zahvata, standardnog ili kompliciranijeg, postoje određeni rizici. 

Nakon rekonstrukcije može doći do infekcije ili do kapsularne kontrakcije (kod rekonstrukcije s implantatom) što znači da se oko implantata stvori jaki ožiljak koji deformira dojku, čini ju jako tvrdom i  bolnom. 

Tada treba napraviti kapsulu i zamijeniti implantat. Također, nakon rekonstrukcije vlastitim tkivom može, zbog slabe cirkulacije, doći do propadanja istog. Ožiljci koji puta mogu biti izraženiji. 

  • Koje promjene vidite na ženama nakon rekonstrukcije? U kojoj mjeri ona utječe na njihovo psihičko zdravlje? 

Nakon rekonstrukcije žene su doista zadovoljne sobom. Imaju dojku bez obzira što su prebolile karcinom i ta dojka, najčešće, izgleda slično prirodnoj. 

Bitno je da žene nemaju osjećaj gubitka, kao ni bolan podsjetnik da su imale karcinom. Rekonstrukcijom se postiže rezultat sličan onome izgledu kakav su imale prije bolesti. Cilj rekonstrukcije je dobiti što prirodniji i ljepši izgled odnosno onakav izgled kakav žene žele. 

Dr.sc. Dinko Bagatin, dr.med., specijalist opće i plastične kirurgije

Dr. Dinko Bagatin najviše se bavi estetskom i rekonstruktivnom kirurgijom te mu je cilj omogućiti pacijentima najbolji mogući izgled te bolji život uz pomoć kirurgije. Dr. Bagatin zaslužio je titulu doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Staž je odradio u Kliničkoj bolnici Merkur, a specijalizaciju iz opće i plastične kirurgije na Klinici za kirurgiju u Kliničkom bolničkom centru Rebro. U Poliklinici Bagatin radi od njenog otvaranja 2002. godine. Aktivni je član Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju te je licenciran od strane Hrvatske liječničke komore. Član je i Hrvatskog kirurškog društva te svake godine aktivno sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima i tečajevima.

Meni