×

info telefon +385 1 46 10 225

Sindrom karpalnog kanala

Sindrom karpalnog kanala bolest je modernog čovjeka. Često se naziva i 'computer disease' jer se pojavljuje kod ljudi koji rade puno na računalima, točnije, uz miš i tipkovnicu.

Današnji način života dovodi do smanjenja fizičke aktivnosti, nepravilnog držanja tijela te dugotrajnog zadržavanja ruku u jednoličnom, prisilnom položaju. Također određene aktivnosti dovode do stalnih ponavljajućih pokreta prstiju i šake što sve pogoduje nastanku ovog najčešćeg kanalikularnog sindroma.

U početku se očituje promjenama osjeta, pojavama trnaca, žarenja ili pečenja u prva tri prsta šake i vrlo često noću. Operativno liječenje, u najvećem broju slučajeva, dovodi do uklanjanja tegoba, a pacijenti često, već prvi dan nakon zahvata, izjavljuju kako su se konačno naspavali.

Opis zahvata

Kod sindroma karpalnog kanala dolazi do pritiska na medijani živac (nervus medianus) u karpalnom tunelu na korijenu šake ispod samog dlana.

Karpalni tunel ili karpalni kanal jezične su varijante na istu temu, a odnose se na anatomiju same šake i njenih tetiva, krvnih žila, te živaca.

Kroz relativno uzak tunel prolaze sve one tetive koje omogućuju prstima na ruci hvatanje i dodirivanje. Taj tunel s jedne strane sačinjavaju kosti zapešća, a s druge kruti ligament pod nazivom transverzalni karpalni ligament. Uz tetive, kroz isti tunel prolaze živci i krvne žile, što uzrokuje popriličnu gužvu u 'malom prostoru'.

Sindrom karpalnog kanala

Slika 1. Prikaz medijanog živca (žuto),  mjesta prolaska i pritiska u karpalnom kanalu (crveni krug) i poprečni karpalni ligament te mjesto njegova presijecanja tijekom kirurškog zahvata (iscrtkana linija).
 

Nervus medianus ili medijani živac je kombinirani osjetilno-motorički živac, koji odvodi informacije iz većine prstiju prema mozgu, ali i pokreće neke mišiće šake i prstiju uključujući i palac. Pritisak na njega može uzrokovati više procesa, kao i stalni ponavljajući pokreti prstiju i šake, koji izazivaju nakupljanje tekućine unutar uskog karpalnog tunela, a s vremenom i pojavu neelastičnog vezivnog tkiva i zadebljanje tetiva. Sve to vodi prema sužavanju ovog prostora u kojem je medijalni živac (nervus medianus) najosjetljiviji i dolazi do njegova oštećenja.

Iako konkretni uzroci nastanka ovog sindroma nisu točno definirani, pretpostavlja se da je većina uzrokovana genetski naslijeđenim užim karpalnim tunelom (užim prostorom kroz koji prolaze tetive i živac).

Mehanički pritisak na živac može nastati kao posljedica posttraumatskih stanja u tom području ili uslijed anatomskih anomalija. Nadalje, profesionalna oštećenja, hormonalne promjene u trudnoći ili menopauzi, degenerativne promjene na zglobovima, tenosinovitisi (upala tetivne ovojnice), te sistemske bolesti poput reumatoidnog artritisa neki su od dodatnih uzroka ovog sindroma.

Simptomi

Simptomi počinju s prolaznim trncima u prstima, u većini slučajeva noću ili ujutro nakon što se probudite. Kreću postepeno i polako, no s vremenom se te povremene pojave mogu proširiti na cijeli dan kada dolazi do utrnutosti prstiju i cijele šake. Može se razviti otok palca ili svih prstiju, uz moguće bolove. U kasnijoj fazi razvija se i mišićna slabost što rezultira oslabljenim stiskom šake što se s vremenom, u uznapredovaloj fazi može pretvoriti u nemogućnost stiska šake. Bolesnici  se žale na nesigurno hvatanje predmeta, te ispadanja predmeta iz ruku.

Sindrom karpalnog kanala

Vrste liječenja

Liječenje može biti konzervativno i operativno.

Prilikom konzervativnog liječenja upotrebljavaju se lijekovi i to najčešće Aspirin, Voltaren, Ibuprofen i sl. (tzv. nesteroidni antireumatici). Može se ponekad primijeniti injiciranje kortikosteroida i anestetika na mjesto pritiska u karpalni tunel. Treba imati na umu da je djelovanje ograničeno i da se ovi lijekovi rijetko primjenjuju sami te da ih je potrebno kombinirati s fizioterapijom. Konzervativni postupci liječenja uglavnom dovode do samo privremenog rješenja problema.

Operativni zahvat temelji se na minimalno invazivnoj kirurškoj tehnici koju koristimo u našoj Poliklinici, prilikom čega se presječe ligament koji čini svod karpalnog tunela.  Time se postiže dekompresija karpalnog tunela, tj. uklanja se pritisak na medijani živac, što u većini slučajeva trajno rješava problem i uklanja simptome.

Kandidati

Sindrom karpalnog kanala vezan je uz određena zanimanja zbog čega se učestalije pojavljuje kod frizera, fizioterapeuta, masera, daktilografa, krojača, građevinskih radnika, kao i nekih drugih zanimanja. Učestalo se pojavljuje i kod ljudi koji puno rade na računalima, otkud je i potekao naziv 'kompjutorska šaka ili computer disease'.

Bolest se znatno češće javlja kod žena nego kod muškaraca, osobito između 40. i 50. godine života.

Idealni kandidati su oni koji započnu liječenje u ranoj fazi ove bolesti. I zato je, prilikom prve pojave simptoma i sumnje, potrebno provesti kliničku i dijagnostičku obradu. Ukoliko se dokaže sindrom karpalnog tunela, potrebno je što ranije započeti liječenje.

O prethodnom trajanju bolesti, tj. simptoma (prije operativnog zahvata), ovisit će i dužina oporavka kao i krajnji rezultat liječenja.

Priprema

Prilikom konzultacija, liječnik Poliklinike Bagatin od vas će saznati sve potrebne informacije o vašim tegobama te će, tijekom kliničkog pregleda i specifičnih kliničkih testova, definirati da li postoji poremećaj senzibiliteta (osjeta), poremećaj motiliteta (pokreta) ili atrofija mišića šake.

Također, bit će vam objašnjena daljnja dijagnostička obrada koju će trebati obaviti prije operativnog zahvata. Na prvom mjestu dovoljno će biti napraviti elektrodijagnostiku (EMNG) koja pokazuje mjesto kompresije živca te brzinu provođenja živca kroz podlakticu. Od ostale dijagnostičke obrade može vam biti predložena osnovna radiološka obrada (RTG), UZV karpalnog tunela, laboratorijske pretrage, CT, MR, i druge pretrage.

Nakon postavljanja točne dijagnoze, određuje se termin zahvata.

Jedan tjedan prije i tjedan nakon operativnog zahvata potrebno je izbjegavati lijekove koji smanjuju viskoznost krvi (Varfarin , Martefarin i sl; savjetujte se s vašim liječnikom opće medicine o ovim lijekovima ako ih uzimate) te lijekove iz skupine protuupalnih lijekova koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol, Acisal i sl.).

Na dan zahvata ne preporučuje se koristiti preparate za tuširanje koji maste kožu, već običan sapun ili gel za tuširanje.

Tijek zahvata

Operativni zahvat – otvorena dekompresija medijanog živca u karpalnom tunelu izvodi se ambulantno u dnevnoj kirurgiji što znači da pacijent nakon zahvata odlazi kući. Izvodi ga kirurg koristeći minimalno invazivnu tehniku i najsuvremeniju medicinsku opremu.

Zahvat se izvodi u blok anesteziji (vrsta lokalne anestezije) i traje svega 20-ak minuta.

Zahvat izvodi iskusan liječnik u tzv. krvnoj stazi (beskrvnoj tehnici), uz vizualizaciju živca, odnosno, povećanjem do 3,5 puta pod lupama (operacijskim naočalama), što garantira sigurnost i najbolji rezultat.

Sam operacijski zahvat izvodi se kroz kratki uzdužni kirurški rez u bazi dlana ispod ručnog zgloba (slika 2). Zahvat se temelji na presijecanju ligamenta koji čini svod karpalnog kanala (slika 1, gore).

Detaljne informacije o tijeku zahvata također ćete dobiti tijekom konzultacija s našim liječnikom.

Sindrom karpalnog kanala

Slika 2. Prikaz položaja i dužine operacijskog reza na dlanu 

Oporavak

Nakon samog zahvata ruka je zamotana u zavoje, a pokreti prstiju te povremeno korištenje ruke su omogućeni. U ovom periodu savjetuje se pošteda ruke, s rukom u povišenom položaju. Na prvim kontrolama smanjuje se količina zavojnog materijala, a operativnu ranu prekriva se posebnom oblogom koja štiti ranu i doprinosi bržem cijeljenju. Šavovi se uklanjaju nakon 2 tjedna, te slijedi kraći period ambulantne rehabilitacije, nakon čega je pacijent ponovno radno sposoban.

Parestezija (poremećeni osjet) i utrnulost u najvećem broju slučajeva nestaju već unutar prvog dana nakon operativnog zahvata, ali je moguće da vam prsti trnu još neko kraće vrijeme nakon zahvata, što ovisi o stupnju pritiska na živac i simptomima kojima ste bili izloženi prije zahvata.

Ponekada je iznimno potrebno i nekoliko mjeseci do potpunog oporavka živca i nestanka svih simptoma, dok potpuni oporavak elektroneurofizioloških parametara traje 4 do 10 mjeseci.

Uz odgovarajuću rehabilitaciju, stisak šake i prstiju vraća se u razdoblju do 3 mjeseca.

Preporuka je mazati ožiljak na dlanu hidratantnim kremama 6 - 8 tjedana nakon zahvata.

Mjere opreza

Komplikacije su rijetke, ali moguće usprkos poduzetim mjerama. U Poliklinici Bagatin poduzimamo sve mjere opreza kako bi se svi mogući rizici sveli na minimum. Međutim, i na vama leži odgovornost za izbjegavanje rizika i komplikacija.

Liječnik Poliklinike Bagatin će vas upoznati sa svim komplikacijama i mjerama opreza za vrijeme konzultacija.

Oporavak ponekad može biti vrlo polagan (6 - 12 mjeseci) uz pomalo neugodan osjećaj u prstima jer živac ponovo raste.

Besplatne online konzultacije s našim doktorima

Pošaljite upit

Obratite nam se s povjerenjem

telefonski na broj +385 1 46 10 225 ili prijavom na naš online obrazac!

Zatražite svoj termin za konzultacije, zahvat ili tretman putem našeg sigurnog online obrasca.
Naše osoblje kontaktirati će Vas u roku 24 sata putem telefona ili maila, i ponuditi termin koji Vam najviše odgovara.

Pošaljite upit

Odaberi datoteku

* Sve podatke koje nam ostavite putem obrasca čuvamo u najstrožoj tajnosti

Radno vrijeme

Green Gold Tower
Pon - Pet 08:00 - 20:00h
Subota 09:00 - 14:00h
Donji grad - Centar

ne radi od 30.07. do 19.08.

Lokacije

Gdje parkirati

Parking Parkiranje u podzemnoj garaži Green Gold centra. Za detaljnije informacije preuzmite kartu

Naša web-stranica upotrebljava kolačiće kako bismo Vas zapamtili i razumjeli kako upotrebljavate našu web-stranicu. Ako se ne slažete s našom upotrebom kolačića, promijenite svoje preferencije u "postavkama kolačića". Ovdje možete pročitati više o kolačićima. U suprotnom, slažete se s upotrebom kolačića onako kako su trenutačno postavljeni.