Uklanjanje madeža – metode i savjeti

Gotovo svatko od nas na tijelu ima madeže koji vrlo često ne predstavljaju nikakvu prijetnju. Uz redovite dermatološke preglede, posebice prije ili poslije intenzivnog izlaganja suncu, ne postoji razlog za njihovim uklanjanjem.

No, ako počnu pokazivati znakove promjene, nalaze se na iritabilnim mjestima ili vaš dermatolog smatra kako bi ih trebalo preventivno ukloniti, ovo je sve što trebate znati vezano uz odstranjivanje madeža.

Metode uklanjanja madeža i dobroćudnih promjena

U Poliklinici Bagatin koristimo sljedeće metode uklanjanja madeža i/ili dobroćudnih promjena:

• kirurško uklanjanje
• lasersko uklanjanje dobroćudnih promjena
• uklanjanje radiofrekvencijom

Metode kirurškog uklanjanja i uklanjanja radiofrekvencijom dostupne su u Poliklinici Bagatin u Zagrebu i Splitu, dok je metoda laserskog uklanjanja dobroćudnih promjena isključivo dostupna u Zagrebu.

Treba napomenuti kako svaka metoda uklanjana ima svoje prednosti i indikacije/kontraindikacije.

Kirurško uklanjanje promjene odvija se u lokalnoj anesteziji te se za ovu metodu odlučujemo ako je potrebna patohistološka analiza madeža, odnosno kad nismo sasvim sigurni u benignost madeža/promjene. Nakon ekscizije, madež se šalje na patohistološku analizu (PHD) kako bi se postavila dijagnoza. Kada je promjena uklonjena, pacijent ima šavove koji se moraju redovito previjati te se skidaju nakon sedam do 14 dana, ovisno o lokalizaciji. Nakon kirurškog uklanjanja možemo očekivati ožiljak na koži, ovisno o veličini reza, odnosno promjeni koja se uklanjala.

Lasersko uklanjanje preporučuje se kod dobroćudnih promjena, tj. promjena iznad razine kože. Dakako, pacijent prije toga mora biti pregledan od strane dermatologa koji zatim potvrđuje da je riječ o benignoj promjeni te da je pacijent kandidat za ovu metodu uklanjanja. S obzirom na to da prilikom laserskog uklanjanja dolazi do destrukcije tkiva, nije moguće poslati madež na PHD analizu. Zahvat se također izvodi u lokalnoj anesteziji uz minimalnu osjetljivost. Za razliku od kirurškog uklanjanja, prednost ove metode je preciznost lasera te mogućnost minimalne invazije okolnog tkiva, što čini ožiljak minimalnim. Ipak, lasersko uklanjanje koristi se samo kod benignih promjena te može doći do zaostalog pigmenta zbog čega je zahvat potrebno ponoviti.

Radiofrekvencijsko uklanjanje madeža koristimo kod dobroćudnih kožnih izraslina. Iznimke su papilomatozni madeži (benigni madeži koji se uzdižu iznad kože) i promjene iznad razine kože koji se mogu „poravnati“ te poslati na PHD analizu. Kao i ostale metode, ovaj se zahvat izvodi u lokalnoj anesteziji i nije bolan, a za cijeljene rane treba oko sedam dana (uz redovito nanošenje antibiotskih masti). Nakon ove metode uklanjanja madeža, izgled ožiljka ovisi o više faktora kao što su veličina promjene, reakcija kože i briga oko same rane pa može nastati minimalan ožiljak do umjereno velikog.

Spomenutim metodama mogu se ukloniti sve benigne kožne promjene koje uključuju papilomatozne i pigmentirane madeže, lipome, fibrome, viseće bradavice, sitne hemangiome, keratoze.

Na dermatološkom pregledu dermatolog će vam savjetovati koja od metoda uklanjanja madeža i dobroćudnih promjena je najbolja za vas.

Priprema za zahvat

Prije samog zahvata pacijenti mogu normalno jesti i unositi tekućinu. Ne preporuča se koristiti nesteroidne analgetike četiri do sedam dana prije zahvata.

Procedura ekscizije madeža

Mjesto ekscizije tretira se po proceduri pranja kirurškog polja sredstvom za kirurško pranje kože te se nakon toga pokriva sterilnom kompresijom. Zatim se aplicira lokalni anestetik nakon čega slijedi ekscizija promjene. Nakon uklanjanja željene promjene stavljaju se kirurški šavovi te se rana sterilno previja. Klijent se sutradan naručuje na kontrolu, a ukoliko je sve u redu, daju se detaljne upute za kućno previjanje.

Kod laserskog odstranjivanja te odstranjivanja radiofrekvencijskom metodom, željeno područje se dezinficira i daje se lokalni anestetik. Nakon zahvata stavlja se oblog za brži oporavak.

Najčešća pitanja pacijenata

1. Je li zahvat bolan?

Najveći strah klijenata je bolnost zahvata. Prije zahvata daju se lokalni anestetici koji umrtve područje interesa te je prilikom zahvata bol minimalizirana. S obzirom na vrstu zahvata, pacijenti postoperativno mogu očekivati minimalnu bol kao reakciju rane na zahvat te prema potrebi uzeti analgetik. Davanje anestezije također može više „peći“ nego boljeti, no to traje nekoliko sekundi prilikom aplikacije.

2. Je li potrebna PHD analiza?

Patohistološka analiza madeža ili kožnih promjena potrebna je ukoliko se sumnja na displastični madež ili karcinom kože. Promjena se šalje na Odjel za patologiju u KBC te se rezultati analize zaprimaju za dva do tri tjedna. Rezultat može pokazati vrstu madeža te je li u potpunosti odstranjen.

3. Koliko će biti vidljiv ožiljak?

Nakon kirurškog uklanjanja i uklanjanja radiofrekvencijom, ožiljak će uvijek biti vidljiviji nego kod laserskog uklanjanja, no treba imati na umu kako ožiljci s vremenom izblijede. Savjetujemo da se ovaj zahvat radi u jesenskim i zimskim mjesecima kako bi tretirano područje bilo pod što manjim utjecajem sunčevih zraka te kako ne bi nastala postupalna pigmentacija.

4. Jesam li kandidat za ovaj zahvat?

Pacijenti kojima se ne preporuča zahvat su osobe koje nakon oštećenja kože reagiraju nastankom keloida, osobe s autoimunim bolestima kože, oštećenom kožom te kožom na kojoj su prisutne upale. Također, preporuča se izbjegavanje radiofrekvencijskog uklanjanja madeža kod pacijenata s pacemakerom.