Zašto se debljamo?


U Hrvatskoj više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu. Stoga, logično je zaključiti da se gotovo svaka druga osoba barem jednom borila s viškom kilograma. Kako bi ta borba bila što uspješnija, potrebno je pronaći uzrok te postaviti najvažnije pitanje – zašto se debljamo? Ili, znam čuti od mnogih svojih klijentica upravo pitanje – zašto se debljam, a ne jedem puno?

Na vrlo jednostavnoj razini, naša težina ovisi o broju kalorija koje konzumiramo, koliko kalorija pohranimo i koliko sagorimo. Na svaki od ovih čimbenika utječe kombinacija gena i okoliša, odnosno – genetika i epigenetika. Neki ljudi naizgled mogu jesti sladoled, kolače i sve što požele, a pritom se ne debljati, dok drugi kao da se udebljaju bez obzira koliko malo jeli.


Unos kalorija

Ravnoteža skladištenih i sagorjelih kalorija ovisi o našoj genetskoj strukturi, kalorijskom unosu, razini fizičke aktivnosti i potrošnji energije u mirovanju. Višak kalorija pohranjuje se u cijelom tijelu kao masnoća, a tijelo tu masnoću potom pohranjuje u specijaliziranim masnim stanicama, odnosno masnom tkivu.

Ako unesemo manje kalorija nego što sagorimo ili ako vježbom sagorimo više kalorija, tijelo će smanjiti neke od zaliha masti. Kada se to dogodi, masne stanice se smanjuju, zajedno s našim strukom.

Genetski utjecaji

Pretilost ima snažnu genetsku komponentu. Geni na mnogo načina doprinose uzrocima pretilosti utječući na apetit, osjećaj sitosti, metabolizam, žudnju za hranom, raspodjelu tjelesne masti i tendenciju da se prehrana koristi kao način suočavanja sa stresom.

Snaga genetskog utjecaja na tjelesnu težinu prilično se razlikuje od osobe do osobe. Istraživanja sugeriraju da za neke ljude geni čine samo 25% predispozicije za prekomjernu težinu, dok za druge genetski utjecaj doseže čak 70% do 80%.

Epigenetikom, odnosno, svojim ponašanjem u okolini, životnim stilom, vanjskim utjecajima, vježbanjem, prehranom i količinom stresa možemo utjecati na svoje gene. Primjerice, neindustrijalizirana društva brzo postaju gojazna kad počnu jesti tipičnu zapadnjačku prehranu. Njihovi se geni nisu promijenili, ali epigenetički faktori, okruženje i signali koje su poslali svojim genima jesu. Jednostavnije rečeno, genetske komponente utječu na sklonost debljanju, no ne garantiraju da će do debljanja doći.

 

Uzroci pretilosti u okolišu

Genetski čimbenici su sile u tijelu koje potiču na debljanje i prekomjernu težinu.Čimbenici okoliša vanjske su sile koje doprinose tim problemima, one obuhvaćaju sve u našem okruženju što utječe na vjerojatnost da pojedemo previše ili se premalo krećemo. Stručnjaci misle da su čimbenici okoliša pokretačka snaga uzroka pretilosti i njenog dramatičnog porasta.

Utjecaji okoline počinju se uviđati vrlo rano, čak i prije nego što se rodimo, u maternici. Istraživači ovo često nazivaju ‘fetalnim programiranjem. Primjerice,  bebe majki koje su pušile tijekom trudnoće češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu od onih čije majke nisu pušile. Isto vrijedi i za bebe majki koje su imale dijabetes. Istraživači vjeruju da ova stanja mogu nekako promijeniti metabolizam rastuće bebe na načine koji se pojave kasnije u životu.

Također, istraživanja su pokazala da djeca koja su dojena dulje od tri mjeseca rjeđe imaju pretilost kao adolescenti u usporedbi s dojenčadi koja su dojena manje od tri mjeseca.

Uz to, u obzir valja uzeti i činjenicu da navike koje steknemo u djetinjstvu često držimo do kraja života. Djeca, čiji je prvi izbor nezdrava visokokalorična hrana koja deblja, razvijaju ukus za te proizvode te ih nastavljaju jesti kao odrasli, što uvelike doprinosi debljanju.

U posljednjih 10 godina prosječni muškarac svakodnevno je dodavao 168 kalorija svome dnevnom unosu, dok je prosječna žena dnevno dodavala 335 kalorija. Što pokreće ovaj trend? Stručnjaci kažu da je to kombinacija povećane dostupnosti, većih porcija i više kalorične hrane.

Gdje god krenuli – u trgovački centar, sportski stadion ili kino – hrana je lako dostupna. Grickalice ili obroke možemo kupiti i na odmorištima uz cestu čak i u teretanama i zdravstvenim klubovima.

Ukratko, mnoga obilježja suvremenog života potiču nas da jedemo više i manje se krećemo, a utječu i na količinu i kvalitetu sna, razinu stresa i druge psihološke faktore – ključne za promicanje debljanja.


Konzumacija prerađene hrane

Na često postavljeno pitanje ‘Koja hrana deblja?’ odgovor je prilično jednostavan – prerađena, visoko procesuirana hrana. Stručnjaci napominju da je to jedan je od vodećih razloga pretilosti. Konzumacija jako prerađene hrane sa sobom donosi brojne negativne posljedice, primjerice naglo debljanje i stvaranje fizičkih ovisnosti.

Visoko prerađeni proizvodi posebno su dizajnirani da budu jeftini, dugo traju i imaju nevjerojatan okus kojemu je teško odoljeti, tako promovirajući prejedanje.

Također, mnoga nezdrava hrana zaslađena šećerom i mastima stimulira centre nagrađivanja u našem mozgu te se takva hrana u studijama nerijetko uspoređuje s alkoholom, nikotinom ili kanabisom.

Ovisnost je složeno pitanje koje je vrlo teško prevladati, a nakupljanje viška kilograma problem kojemu je, jednom kada nastane, zahtjevno stati na kraj.

Nedovoljna tjelesna aktivnost

Moderan život često i ne nudi mnogo prilika za fizičke aktivnosti. Mnogi se voze na posao i veći dio dana provode sjedeći za računalom, dok djeca rjeđe prakticiraju fizičke oblike igre i redovite tjelovježbe, primjerice u školama. Budući da većina radi 8 sati dnevno, nastaju i problemu s pronalaženjem vremena za odlazak u teretanu, bavljenje sportom ili vježbanje na druge načine u slobodno vrijeme.

Umjesto lagane šetnje do lokalnih trgovina i nošenja namirnica kući, vozimo se do shopping centara na jednom mjestu, gdje najčešće parkiramo blizu ulaza, kupljeno kolicima dovodimo do auta i vozimo kući. Uz to, široko rasprostranjena upotreba automatskih usisavača, perilica posuđa, puhala lišća i mnoštva drugih uređaja uklanja gotovo sav fizički napor iz svakodnevnih poslova i može pridonijeti kao jedan od uzroka pretilosti.

Hormonalne promjene

Kako starimo, zahvaljujući hormonalnim promjenama, održavanje uobičajene tjelesne težine postaje sve teže. Primjerice, mnoge žene mogu potvrditi kako je debljanje u menopauzi gotovo pa neizbježno.

Hormonalne promjene menopauze potiču debljanje oko struka prije nego li debljanje oko kukova i bedara. Ali, hormonalne promjene, same po sebi, ne moraju nužno uzrokovati debljanje u menopauzi. Umjesto toga, hormonalno debljanje obično je rezultat kombinacije svih do sada navedenih čimbenika.

Stres

Debljanje pod stresom, stručnjacima je dobro poznati fenomen na kojega, vjeruju, utječe niz različitih aspekata društva. Primjerice, danas je uobičajeno raditi duže sati u komadu i uzimati rjeđe odmore. TV vijesti oblikuju se tako da sve češće čujemo o nasumičnim nasilnim djelima ili negativnim vijestima općenito što više nego povećava razinu stresa. To, također, prosječne roditelje čini vrlo zabrinutima i nerado voljnim da dopuštaju djeci samostalno igranje vani ili u parku, time ograničavajući njihovu fizičku aktivnost. Vremenski pritisci – bilo zbog škole, posla ili obiteljskih obveza – često navode ljude da jedu u hodu i žrtvuju san, što uvelike doprinosi debljanju.

Nedovoljan i nekvalitetan san

Istraživanja pokazuju da što manje spavamo, vjerojatnost da ćemo se udebljati postaje veća. Nedostatak sna dovodi do poremećaja hormona koji kontroliraju glad i apetit, a mogao bi biti još jedan od uzroka pretilosti. U istraživanju na više od 1.000 dobrovoljaca iz 2004. godine, istraživači su otkrili da ljudi koji su spavali manje od osam sati noću imaju veću razinu tjelesne masnoće od onih koji su spavali više, dok su ljudi koji su spavali najmanje sati, imali najviše tjelesne masnoće.


Uzroka za debljanje je mnogo, oni najčešće dolaze u kombinaciji te se uz samo nekoliko zdravih izmjena u svakodnevnoj rutini mogu suzbiti.

Ako imate problem s pretilošću ili primjećujete kako ste počeli nakupljati kilograme koje sami ne može skinuti, obratite nam se s povjerenjem jer smo za vas pripremili paket za zdravo mršavljenje – program cjelovitog pristupa s podrškom naših stručnjaka.

Moguće je pobijediti pretilost, očuvati zdravlje i vratiti skladnu figuru. Naručite se!

Tea Premoša, magistra nutricionizma

Meni