• Početna
  • Grudi
  • 6 zabluda o jednoj od najzloćudnijih bolesti današnjice – raku dojke

6 zabluda o jednoj od najzloćudnijih bolesti današnjice – raku dojke


Rak Dojke

Mjesec listopad već tradicionalno se obilježava kao mjesec borbe protiv raka dojke. Cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke i njegovog što uspješnijeg liječenja te skrenuti pozornost na unapređenje kvalitete života oboljelih žena.

Rak dojke najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i u mladih žena. Postoje predispozicijski faktori za razvoj, a to su: genetska predispozicija, žene koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine, koje nisu rodile ili su rađale nakon 30. godine, one koje su ušle u menopauzu nakon 55. godine i pretilost.

U Hrvatskoj, kao i u Europi, od raka dojke obolijeva svaka deseta žena. U europskim se zemljama svake dvije minute otkrije jedan slučaj raka dojke, dok svakih šest minuta zbog te bolesti umire jedna žena. Zabrinjava i podatak da su broj oboljelih i umrlih u porastu.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2014. godine je od raka dojke oboljelo 2644 žena. Srećom, više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju.

U nastavku ću vam pojasniti neke od najčešćih zabluda vezanih uz rak dojke. Poznavanje činjenica jamstvo je vašeg zdravlja zbog čega vjerujem da vam svaka dobra informacija može pomoći u prevenciji i ranom otkrivanju ove zloćudne bolesti.

1. Ako jednom godišnje odem na mamografiju, ne trebam pregledavati svoje grudi.

Bitno je shvatiti da učinkovit preventivni pregled uključuje mamografiju, ali i osobnu brigu o grudima.

Studija objavljena u časopisu ‘American Journal of Surgery’, provedena od strane Mayo klinike u periodu od 8 godina na 1.222 pacijentice s dijagnosticiranim rakom dojke, otkrila je da je 13% ispitanih pacijentica imalo normalne rezultate mamografije unutar 12 mjeseci prije nego li im je dijagnosticiran rak dojke.

Poznavanje vlastitih grudi može imati bitnu ulogu u ranom otkrivanju raka dojke, čak i kada žene redovno idu na godišnje preglede na mamografiju.

Mamografija

2. Osjećam nešto na grudima, no moja mamografija i/ili ultrazvuk bili su normalni. Sigurno sam u redu.

Kvržica, grudica ili bilo koja zabrinjavajuća pojava, znak je da se odmah posavjetujete s vašim liječnikom.

Opipljiva područja najčešće su normalno tkivo grudi, no također se može raditi i o kancerogenom tkivu (iako su nedavni rezultati mamografije i/ili ultrazvuka sasvim normalni).

Upravo radi toga, najbolje je da profesionalac obavi pregled vaših grudi te na osnovu izgleda i opipa donese zaključak je li potreban daljnji tretman.

3. Ne trebam jednom godišnje mamografiju, trebam magnetsku rezonanciju.

Brojne zdravstvene udruge, uključujući Američko društvo za borbu protiv raka, zagovaraju pregled grudi s magnetskom rezonancijom (MRI) kao koristan dodatak (ne i zamjenu) za žene s 20 ili više posto većim životnim rizikom obolijevanja od raka grudi.

Međutim, MRI ima značajan postotak pogrešnog prikaza pozitivnih rezultata. Ako ste zabrinuti radi osobne i obiteljske zdravstvene povijesti te mislite da spadate u rizičniju skupinu, trebali biste porazgovarati s liječnikom o MRI-u dojki.

4. Ne bi trebala jednom godišnje na mamografiju, radijacija je previsoka.

Ne postoji znanstveni dokaz koji povezuje redovite godišnje mamografije na koje ste krenuli od 40. godine života i povećani rizik od radijacije.

Efektivno doziranje radijacije kroz rutinsku mamografiju slično je količini pozadinske radijacije kojoj je žena obično izložena u okolišu kroz tri mjeseca.

5. Termografija je učinkovita zamjena za mamografiju

Termografija se temelji na prikazu žarišta infracrvene energije grudi za potrebe otkrivanja raka.

Američka agencija FDA dala je svoje viđenje o termografiji u izvještaju gdje stoji da FDA ‘nije upoznat niti s jednim valjanim znanstvenim podatkom koji pokazuje da se korištenjem isključivo termografskih uređaja pruža učinkovit pregled za bilo koje zdravstveno stanje, uključujući rano otkrivanje raka dojki ili drugih bolesti grudi’.

Time su iskazali svoju zabrinutost da se žene neće podvrgavati potrebnoj mamografiji ako će se pouzdati isključivo u termografiju.

6. Treba mi isti princip liječenja raka dojke kao i mojoj prijateljici

Ovo je zabluda s kojom se susrećemo gotovo na dnevnoj bazi. S obzirom na to da se rak dojke sastoji od niza bolesti, postoji i više vrsta mogućih liječenja.

Štoviše, postignut je značajan napredak u pogledu liječenja kroz zadnjih 20 godina. Ono što je bio standard u njezi prije nekoliko godina, danas već može biti zastarjelo.

Važno je za ženu da odabere pružatelja zdravstvene skrbi koji pruža sve mogućnosti liječenja bazirane na dokazima i nalazima.

Također, važno je da vam se posveti u pojašnjavanju rizika i prednosti svake od navedenih mogućnosti kako bi vam pomogao odlučiti koji je najbolji način liječenja vaše bolesti.

Ponovio bih još jednom da je rano otkriveni rak dojke izlječiv u 90 posto slučajeva. Ove činjenice koje sam naveo govore koliko je potrebno uložiti borbe protiv te opake bolesti i koliko je nužno senzibilizirati žene u tom smjeru.

Dr.sc. Dinko Bagatin, dr.med., specijalist opće i plastične kirurgije

Dr. Dinko Bagatin najviše se bavi estetskom i rekonstruktivnom kirurgijom te mu je cilj omogućiti pacijentima najbolji mogući izgled te bolji život uz pomoć kirurgije. Dr. Bagatin zaslužio je titulu doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Staž je odradio u Kliničkoj bolnici Merkur, a specijalizaciju iz opće i plastične kirurgije na Klinici za kirurgiju u Kliničkom bolničkom centru Rebro. U Poliklinici Bagatin radi od njenog otvaranja 2002. godine. Aktivni je član Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju te je licenciran od strane Hrvatske liječničke komore. Član je i Hrvatskog kirurškog društva te svake godine aktivno sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima i tečajevima.

Meni